InOptimum

Moć pitanja

Dijete u svojim prvim godinama života nauči nevjerojatno mnogo o sebi i svijetu koji ga okružuje, a ono što ga pokreće u tom intenzivnom upoznavanju očaravajućega svijeta jest znatiželja. A čime znatiželja rezultira? Pitanjima.

Često je prva asocijacija na dijete koje je nedavno ovladalo jezikom upravo bezbroj pitanja u minuti. Reakcija i spremnost odraslih da odgovore na ta pitanja presudna je za zadržavanje znatiželje i može trajno odrediti želju mladog bića za znanjem.  Sposobnost postavljanja pitanja važna je u učenju i temelj sveukupnoga razvoja čovječanstva. Postavljanje pitanja kao sredstvo razotkrivanja znanja i izgradnje razumijevanja poznato je tisućama godina. Sokratovska je metoda stoljećima bila glavno sredstvo podučavanja na mnogim europskim sveučilištima. Gotovo da je važnije znati koja pitanja postaviti nego znati “odgovore”.

Postavljanje pitanja ne treba biti samo sredstvo podučavanja. Jednako je važno postavljati pitanja dok učimo. Na taj način pokrećemo dijalog između sebe i gradiva koje učimo. Postavljajući pitanja i sami odgovarajući na njih umjesto da se oslanjamo na nekog drugog, postajemo sami svoji učitelji. Postavljajući pitanja budimo znatiželju, jačamo motivaciju i usmjeravamo mozak na traženje odgovora. Više nismo pasivni čitači već postajemo aktivni studenti, istraživači, uključeni u ono što učimo. Svi uspješni studenti postavljaju pitanja, svjesno ili nesvjesno, a oni najuspješniji dobro znaju koja pitanja postavljati.

Prvo pitanje kojemu prije učenja treba posvetiti nekoliko minuta jest: Koji je cilj ovog mog učenja? Ako ne odredimo svrhu, kako ćemo znati koje informacije trebamo tražiti? Način na koji ćemo čitati i primati informacije ovisit će o našem cilju. Nije sve što trebamo pročitati jednako važno.

Sljedeći niz pitanja će biti: Što već znam o ovoj temi? Na što me ova tema podsjeća? Što želim saznati ili očekujem da ću naučiti o ovoj temi? Ovaj niz pitanja djeluje poput mentalnog zagrijavanja, postavlja asocijativni sklop koji će nam pomoći u učenju i priprema naš mozak na prihvat novih informacija. Istodobno postajemo svjesni toga što sve ne znamo u vezi s ovom temom. Poželjno je odgovore na ova pitanja u kratkim natuknicama baciti na papir. Jedno pitanje koje učenje može učiniti zabavnijim jest: Što će autor sljedeće reći? Recimo, kada pročitamo da postoje tri osnovne vrste nečega, možemo pogađati da će autor sljedeće govoriti o jednoj od tih vrsta. Često nećemo moći na taj način naslutiti što je sljedeće, ali tada – pogađajmo! Čak i kada ne pogodimo, bolje ćemo zapamtiti pročitano jer smo se aktivno uključili u tekst. Svrha ovoga pitanja nije da budemo u pravu, već da ostanemo uvučeni u gradivo i postavljamo druga pitanja te tako budemo aktivni sudionik, a ne čitač koji se dosađuje.

Ako nemamo naviku postavljanja pitanja, najjednostavnija pitanja od kojih možemo krenuti u samom procesu učenja jesu “novinarska” pitanja: Tko? Što? Gdje? Kada? Zašto? Kako? Nećemo dobiti odgovore na sva ova pitanja u svakoj vrsti gradiva, no dobro je krenuti od njih. Dobra su pitanja sklona tome da imaju više od jednog odgovora. Takva su, npr.: Pa što? (Zbog čega je to važno? Što mi to govori o drugim stvarima?) Tko to kaže? (Je li to samo nečije mišljenje ili je potkrijepljeno činjenicama? Kako se to može ispitati?) Što bi bilo kad bi…? (Uključivanje imaginacije, razvijanje kreativnog mišljenja) Na što me ovo podsjeća? Ova dva posljednja pitanja spadaju među najvažnija. Odgovarajući na njih, trebamo biti što opušteniji i što slobodniji, nadilazeći “logične” odgovore. Einstein je razvio svoju teoriju relativnosti postavljajući sebi pitanja poput: “Kad bih putovao na zraci svjetlosti i držao ogledalo, bih li se mogao vidjeti?”

Daljnji niz pitanja može biti ovaj: Kako se ovo može definirati? Postoje li različite vrste ovoga? Koji bi bili primjeri? S čime je ovo povezano? S čime se može usporediti? Koji procesi to izazivaju? Gdje se to može naći? Što znam o prošlosti ovoga? Ovo su više-manje opća pitanja; bezbroj je pitanja koja možemo postaviti u vezi s pojedinim gradivom. Treba ih sustavno postavljati da bismo razumjeli ono što učimo. Ne moramo ih sve zapisivati, ali ih trebamo imati na umu. Ako nismo navikli postavljati pitanja dok učimo, u početku nam treba nešto vremena da ih oblikujemo, no kad uvedemo to u naviku, pitanja se javljaju sama. Svrha postavljanja pitanja je da razmišljamo o gradivu, ne samo da odgovaramo na njih. Trebamo nastojati odgovoriti na pitanje, ali ni tada naše razmišljanje ne treba prestati: može biti mnoštvo odgovora.

Follow

Najčitanije

• Power reading - moćno čitanje
• Power reading seminar - komentari tjedna
• Power reading seminar - komentari tjedna
• Ovladavanje vremenom za učenje
• Power reading seminar - komentari tjedna