Boja je dio širokog elektromagnetskog spektra koji uključuje i mikrovalove i svjetlost. Obavljena su mnoga istraživanja o utjecaju boja na čovjeka, a među prvima koji su istaknuli važnost boja bio je psiholog Max Lusher koji je sredinom 20. stoljeća osmislio test bojama za ispitivanje ličnosti. Zamislite da trebate cijeli dan provesti u jednoj prostoriji. Najprije zamislite da je ta prostorija u bojama: namještaj je nježno žut i narančast, na podu je plavi tepih, u kutu je velika zelena biljka. A sada zamislite prostoriju u kojoj je sve crno, sivo i bijelo. U kojoj biste radije proveli dan? Ako ste poput većine, onda u onoj u bojama. Čak i ljudi koji ne mogu razaznavati boje, osjetit će njihov učinak jer izgleda da mozak ne doživljava boje samo vidom već i drugim centrima, naročito kožom – našim najvećim fotoreceptorom. Boje mogu imati snažan utjecaj na doživljaj topline u prostoriji.
Prije nekog vremena su zrakoplovne tvrtke otkrile da unutrašnjost zrakoplova obojena u plavo povećava tjeskobu u putnika koji se boje letenja, pa su promijenili boje da bi se putnici osjećali sigurnije. Bolnice su tradicionalno imale bijelu unutrašnjost, ali su posljednjih godina i one naveliko počele eksperimentirati s utjecajem boja na pacijente. Značenja boja variraju geografski i kulturološki, ali izgleda da je njihov utjecaj na čovjeka više-manje univerzalan. Tako crvena boja može djelovati poticajno i pokrenuti mozak, ali pretjerano izlaganje crvenoj boji može izazvati promjene u pulsu, a može izazvati i agresivnost. Plava i zelena uglavnom djeluju smirujuće i potiču razvoj novih ideja. Žuta privlači oko i u manjim količinama djeluje stimulativno, ali pretjerano izlaganje žutoj boji može iritirati.
Vrlo često boje na ljudsku psihu djeluju i putem asocijacija. Tada utjecaj postaje individualan, ovisan o iskustvu pojedinca i asocijacijama vezanim uz određene boje. Mada će ti individualni utjecaji i sklonosti uvijek varirati, snažan utjecaj boja na čovjeka je neupitan pa je dobrodošlo svako istraživanje koje će doprinijeti da ga bolje razumijemo i da možemo unijeti to znanje u svakodnevni život.
Ispitujući utjecaj boja na mentalne sposobnosti, u Njemačkoj su jednu skupinu djece smjestili da se igraju u jarko obojenim sobama, a drugu u sobama oličenim u bijelo, crno i smeđe. Otkrili su da su djeca koja su se igrala u obojenim sobama odmah pokazala porast kvocijenta inteligencije, dok je kod djece smještene u „neobojenim“ sobama zabilježen pad. Utjecaj boja na učenje stalno se potvrđuje. U Americi je niz studija pokazao da su u školama u kojima su uvedene promjene u bojama učenici pokazali ponos na školu i smanjili su se problemi u ponašanju. Ispitivanja pamćenja riječi i boja pokazala su da ljudi mnogo bolje pamte boje nego riječi. A kada se trebaju prisjetiti različitih predmeta, riječi ili naučenog gradiva, boje imaju najveći utjecaj na prisjećanje pa se stoga upravo mentalne mape, u sklopu seminara brzog čitanja, izrađuju u bojama.
Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više
Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice. Follow >Više
Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija. Što je vizualizaci... >Više
18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više
14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više
18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više