InOptimum

Misaoni procesi i učenje

Možete li odgovoriti na ova pitanja: Kada je počeo Drugi svjetski rat? Koje su sličnosti i razlike između razdoblja nakon Prvog i nakon Drugog svjetskog rata? Zašto bi trebalo ili ne bi trebalo imati smrtnu kaznu?

Svako od ovih pitanja traži od vas da mislite, ali ne traži isti tip mišljenja. Prvo pitanje jednostavno zahtijeva da zagrabite u svoje dugoročno pamćenje i prelistate pohranjene godine i nadnevke. Odgovaranje na drugo pitanje je potpuno drugačije. Prvo se trebate prisjetiti svega što znate o oba rata, te podatke razvrstati u popise koje ćete zatim analizirati da biste ustanovili sličnosti i razlike. Treće pitanje zahtijeva pronalaženje i obradu mnoštva informacija o smrtnoj kazni, o njenom utjecaju na društvo i njenoj učinkovitosti u smanjenju zločina. Potom trebate oblikovati stav o tome vjerujete li da smrtna kazna utječe na kriminalce. Dakle, ova tri pitanja zahtijevaju različite i sve složenije misaone procese da bi se došlo do prihvatljivih odgovora. Neki tipovi mišljenja su složeniji od drugih. Kako snimke mozga pokazuju, dok misaoni zadatak postaje zahtjevniji, uključuju se različiti dijelovi mozga, pogotovo u frontalnom korteksu.

Da bi se nosio s različitim situacijama, mozak uključuje različite mehanizme. Jedan od njih je logika. Po tom mehanizmu, ako je A jednako B, a B je jednako C, onda A mora biti jednako C. Postoje i drugi mehanizmi: racionalnost, stvaranje slike, identificiranje obrazaca, aproksimacija. Svi oni pomažu čovjeku da se nosi s problemom, konceptom ili odlukom.

U procesu mišljenja važnu ulogu igraju emocije. Veliki dio emocija obrađuje se u limbičkom sustavu, a on sudjeluje i u prijenosu emocionalnih poruka u dugoročno pamćenje. Emocije često prethode cerebralnom procesiranju i mogu umanjiti ili podržati kognitivno učenje. Ako volimo ono što učimo, veća je vjerojatnost da ćemo zadržati pozornost i krenuti ka mišljenju više razine. Istražujemo i postavljamo pitanja kao što je:“Što ako..?“ Kada nam se ne sviđa to što učimo, u učenju ćemo provesti manje vremena i ostat ćemo na najnižim razinama misaonog procesiranja. Kada studenti stvaraju pozitivne emocije, povećava se opseg njihove pozornosti i poboljšavaju vještine kritičkog mišljenja. Neutralne i negativne emocije imaju suprotan učinak – smanjuju opseg pozornosti i oslabljuju vještine kritičkog mišljenja.

Temeljna podjela dijeli mišljenje u dvije kategorije: konvergentno ili mišljenje nižeg reda i divergentno ili mišljenje višeg reda. Naš je cilj, naravno, razvijati mišljenje višega reda, u učenju i u životu općenito. Preispitujući modele koji opisuju dimenzije mišljenja, većina ih uključuje sljedeća glavna područja.

Osnovnim procesiranjem transformiramo i evaluiramo informacije kao što su: promatranje (uključuje prepoznavanje i prisjećanje), pronalaženje obrazaca i generaliziranje (uključuje klasifikaciju, uspoređivanje i suprotstavljanje, identificiranje važnih i nevažnih informacija), stvaranje zaključaka utemeljenih na obrascima (uključuje predviđanje, pretpostavljanje i sl.), zaključivanje utemeljeno na promatranju (uključuje provjeravanje dosljednosti, prepoznavanje stereotipa, neutemeljenih pretpostavki, potvrđivanje zaključaka činjenicama itd.).

Ovi osnovni procesi nam omogućavaju da stvaramo smislene slike o svijetu koji nas okružuje povezujući dijelove informacija u razumljive obrasce. Oni pridonose i stvaranju stava da se zaključci trebaju temeljiti na činjenicama.

Postoji i znanje iz pojedinog područja koje pojedinac treba posjedovati da bi obavio osnovno procesiranje. Kritičko mišljenje je složeni proces koji se temelji na objektivnim standardima i dosljednosti. Uključuje prosuđivanje korištenjem objektivnih mjerila i promišljanje s obrazloženjem. Kreativno mišljenje podrazumijeva povezivanje informacija u potpuno novi koncept, ideju i sl. Metakognicija je svijest o vlastitim misaonim procesima. To znači da bi student trebao znati kada i zašto treba upotrijebiti osnovne procese i kako se oni odnose prema sadržaju učenja. Metakognicija se može razdijeliti u dva usporedna procesa: promatranje napretka tijekom učenja i unošenje odgovarajućih izmjena kada se tijekom učenja pojave poteškoće.

Veliki je problem većine obrazovnih sustava taj što nedovoljno razvijaju mišljenje višega reda. Često su učenici i studenti prepušteni samostalnom učenju vještina kritičkog i kreativnog mišljenja te metakognicije. Ako ste učenik ili student, testirajte sami sebe: Koliko vremena koje provedete u učenju posvećujete kreativnom mišljenju? Do koliko novih ideja dolazite, koliko novih koncepata stvorite tijekom učenja? Koliko kritički promišljate preispitujući gradivo objektivnim mjerilima? Ako mislite da tako gubite vrijeme, sjetite se: razvoju pridonosi mišljenje višeg reda!

Follow

Najčitanije

• Power reading - moćno čitanje
• Power reading seminar - komentari tjedna
• Power reading seminar - komentari tjedna
• Ovladavanje vremenom za učenje
• Power reading seminar - komentari tjedna