Način na koji razmišljate, ponašate se i učite povezan je i s vrstom hrane koju unosite u svoj organizam, ali i načinom na koji je ta hrana pripremljena, kada i kako jedete te koju hranu jedete zajedno u jednom obroku. Hrana direktno utječe na ljudski mozak.
Pazite na ugljikohidrate
Ljudski mozak obožava šećer i žudi za ugljikohidratima u toj mjeri da je upravo on potrošač 20% ukupnog unosa. Ipak, mozak bira koje vrste šećera želi i kako će ih procesuirati. Preferira polagano, umjereno opskrbljivanje. Zato je dobro konstantno “hraniti mozak” jer kad dođe do fluktuacija šećera u krvi mozak ne dobiva konstantno hranu te ponašanje i učenje postaje otežano. Nivo šećera u krvi ovisi o hrani koju unosimo u tijelo. Neki ugljikohidrati smiruju ponašanje, a neki ga nadražuju.
Većina znanstvenika odbacuju vezu između šećera i ponašanja. Ipak nije rijetkost čuti u narodu kako je neko dijete “podivljalo” od previše slatkog. No različiti šećeri različito utječu na mozak pa je logično očekivati da će neki utjecati na osobu na smirujući, a neki na aktivirajući način. Tako na primjer “junk” šećeri koje nalazimo u čokoladi, bombonima i raznim slasticama ulaze u krv vrlo brzo te se brzo apsorbiraju u organizam koji onda postiže svoje norme u vrlo kratkom vremenu.
Izbjegnite nagle padova i poraste šećera u krvi
Najbolji šećeri za mozak su kompleksni ugljikohidrati. Uz njih su dobri i voćni šećeri odnosno onaj šećer koji unosimo u organizam konzumirajući voće. Molekule takvih šećera su dugačke te je potrebno duže vrijeme da se razrade u više manjih te da se razgrade. Postepeno se upijaju u organizam te tako ne uzrokuju nagle padove ili povisivanja šećera u organizmu.
Što konkretno vaš mozak voli jesti
Voće – grejp, jabuke, trešnje, naranče. Uvijek radije pojedite jabuku ili naranču nego da popijete sok od tog voća.
Žitarice – zobena kaša, mekinje, ali i špagete i riža. Izbjegavajte pahuljice od čokolade i ostalih šećernih dodataka.
Povrće i mahunarke – sojine klice, slanutak, grah i leća su iznimno dobri za mozak. Krumpir i mrkva su isto uredu kada je povrće u pitanju.
Mliječni proizvodi – mlijeko i jogurt su favoriti. I to običan jogurt, ne voćni. Danas se na tržištu nude mnoge varijante jogurta usmjerenih na zdravlje čovjeka.
Nekoliko savjeta
– hranu s visokom razinom šećera kao što su zaslađeni sokovi, slatkiši i kolači je najbolje koristiti tijekom ili nakon obroka jer se u okružju druge hrane sporije razgrađuju i njihov šećer sporije dolazi u organizam pa tako i mozak
– slatkiši u međuobrocima će vjerojatno svojim unosom šećera u mozak omesti proces učenja pa se u pauzama od učenja ne preporučuje njihova konzumacija
– za obroke u školi ili na poslu se preporučuju salate i žitarice jer potiču rad mozga
– uz hranu ne zaboravite na redovan unos vode u organizam koja nosi mnoge dobrobiti za mozak, a poznato je da ponekad i uklanja glavobolje nastale od dehidracije
Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više
Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice. Follow >Više
Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija. Što je vizualizaci... >Više
18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više
14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više
18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više