InOptimum

Uloga sporih moždanih valova

Znanstvenici već neko vrijeme znaju kako se odvija komunikacija među neuronima, no tek se počinje razjašnjavati na koji način komuniciraju udaljeni dijelovi mozga. Jednostavna aktivnost kao što je odgovaranje na pitanje uključuje područja diljem mozga koja čuju zvuk, analiziraju ga, izvlače bitne informacije, oblikuju odgovor i koordiniraju naše govorne organe dok ga izgovaramo. Kako mozak to izvodi, jedno je od najzanimljivijih pitanja u neuroznanosti.

Mjereći električnu aktivnost mozga pacijenata s epilepsijom, američki su znanstvenici pronašli prvi dokaz da se spori theta moždani valovi usklađuju s brzim valovima nazvanim visoki gama valovi, koji signaliziraju prijenos informacija između različitih područja mozga. Na ovaj način i potpuno udaljeni dijelovi mozga mogu uskladiti svoje aktivnosti.

Kada čitamo, područja mozga zadužena za jezik titraju u theta frekvenciji, dopuštajući neuronskoj aktivnosti vezanoj za visoku gama frekvenciju u pojedinačnim neuronima da prenesu informacije. Kada prestanemo čitati i počnemo pisati, theta ritmovi titraju u motoričkim strukturama dopuštajući nam da isplaniramo i izvedemo motorički odgovor pomoću visokih gama frekvencija.

Istražujući jednu od teorija organizacije mozga koja drži da postoji hijerarhija frekvencija koje kontroliraju komunikaciju neurona među različitim područjima mozga, znanstvenici su otkrili da, kada dva različita područja mozga titraju zajedno u istoj theta frekvenciji, tim se područjima mnogo lakše uskladiti s visokim gama titrajima koji prenose informacije među njima.

Ovo je važno zato što različiti moždani ritmovi imaju različite funkcije i djeluju u različitim prostornim rasponima. Aktivnost visokofrekventnih valova ograničena je na vrlo malo područje i povezana je sa senzoričko-motoričkim procesiranjem, dok su theta ritmovi prostorno širi i povezani su s izvršnim procesima kao što su pozornost i pamćenje. Spajanje ovih dvaju ritmova može biti ono što omogućuje mozgu da poveže percepciju i akcije nižih razina s ciljevima i namjerama viših razina.

Moždani se valovi klasificiraju od najsporijih delta valova (1-3 titraja u sekundi) zabilježenih u dubokom snu, preko theta (4-7 titraja), alfa (8-13 titraja) i beta (14-30 titraja) do najbržih frekvencija u mozgu – gama valova (uglavnom 30-60 titraja). Budući da su spori valovi zabilježeni kada je mozak najmanje aktivan, dok brzi valovi prate aktivnost, neuroznanstvenici smatraju da informacije u mozgu prenose brzi valovi.

Donedavno su mogli registrirati gama valove samo do 70 titraja u sekundi, ali su dosad registrirani čak i oni od preko 200 titraja u sekundi. Valovi s 80-200 titraja u sekundi nazvani su visoki gama valovi i vjerojatno imaju potpuno drugačiju ulogu od gama valova nižih frekvencija.

Jedna teorija smatra da moždani titraji organiziraju neurone u kooperativne skupine, pa tako niskofrekventni valovi sinkroniziraju okidanje većih skupina neurona, dok visokofrekventni sinkroniziraju manje skupine. No neuroznanstvenici ne znaju koja je to temeljna neuronska aktivnost koja generira valove zabilježene na površini moždane kore. Moguće je da neuroni spontano generiraju titranje kada se grupiraju u skupine od nekoliko stotina tisuća neurona.

Theta valovi su vjerojatno izvršni kontrolni mehanizam koji povezuje različita područja mozga, dok visoki gama valovi čvršće povezuju stanice unutar skupina i određuju vrijeme slanja i primanja informacija.

Visoke gama frekvencije se udružuju s theta frekvencijama u mnogim različitim područjima mozga. Što su snažniji theta valovi, to je snažnije udruživanje s visokim gama valovima. Prije se mislilo da sitni djelići mozga svi imaju svoju funkciju, ali sada je jasno da je više riječ o sustavima koji se udružuju u pojedinim zadacima. Izgleda da su theta valovi ti koji omogućuju udruživanje.

Follow

Najčitanije

• Power reading - moćno čitanje
• Power reading seminar - komentari tjedna
• Power reading seminar - komentari tjedna
• Ovladavanje vremenom za učenje
• Power reading seminar - komentari tjedna