Sposobnost koncentracije može se kod djece razvijati vrlo različito. Pritom ulogu igraju kako individualnost djeteta, njegova dob, tako i vanjski utjecaji.
Odrasli koji s djecom provode velik dio vremena, dakle, roditelji, odgojitelji ili učitelji, zasigurno mogu mnogo toga učiniti kako bi ciljano djelovali na poboljšanje dječje koncentracije i to na način da prije svega osiguraju optimalne uvjete za to.
Motivacija za to može biti činjenica da se većina djece može na neko vrijeme zaista dobro koncentrirati na neku aktivnost, samo ako je ona dovoljno zanimljiva. Stoga je vrlo važno pronaći i djeci ponuditi zanimljive igre koje istovremeno potiču koncentraciju. To mogu biti za predškolsku i ranu školsku dob aktivnosti poput građenja, kreativnog izražavanja i stvaranja, društvenih igara poput klasika „Čovječe, ne ljuti se“ i mnoge druge igre. Što se više približimo sklonostima i interesima djeteta, to će ono više i duže ostati koncentrirano. Usput je za djecu vrlo motivirajući doživljaj uspjeha, kada nakon uloženoga truda neki posao privedu kraju ili kad pobijede u nekoj društvenoj igri. No čak i kad rezultat nije baš optimalan, riječi odobravanja čine čuda. Na taj način dijete će se s još više volje upustiti u nove izazove i mali neuspjesi neće ga odmah obeshrabriti. Kako izgleda poticajna komunikacija: prvo navedemo konkretno što je dobro (nacrtana ptica, složene dvije kockice, bilo što, ma kako neznatno bilo). Zatim pažljivo kažemo što bi moglo biti bolje. Na kraju, možda i najvažnije, dajemo prijedlog kako bi se to moglo bolje napraviti, dakle, ponudimo mogući put do uspjeha, naravno, ostavljajući djetetu prostora za vlastite ideje i rješenja.
Ako je vaše dijete upravo nečime zabavljeno, bilo bi uputno ne prekidati ga. Sa svakim prekidom dijete biva istrgnuto iz svoje pozornosti i u nju poslije teško može ponovno ući. Osim toga, sa svakim prekidom dajemo mu i poruku da nam se to čime se ono u tom trenutku bavi ne čini baš bitnim. Osim toga, valja pripaziti da djetetovu pozornost ne ometaju vanjski čimbenici: neprestano upaljen radio, iznenadna zvonjava telefona, CD s pričom koji govori u pozadini. Ako ne isključimo dodatne podražaje, dijete svoju pozornost mora neprestano dijeliti, a na taj način opada njegova sposobnost koncentracije. Ne zaboravimo da pretjerana svakodnevna izloženost medijima također slabi sposobnost koncentracije.
Osim navedenoga, važno je ne zaboraviti da je općenito za djecu od velike važnosti odmor, trenuci mira koji su uklopljeni u njegov raspored i ponavljaju se poput rituala. Jednako kao i odrasli, i dijete treba male predahe u kojima se može opustiti. Na taj način sakuplja novu energiju te se nakon predaha može ponovo koncentrirano posvetiti novim aktivnostima. Isto koliko je značajan predah i mir, značajan je i boravak na zraku. Kretanje je suprotnost mirovanju i pretpostavka koja omogućuje kasniji smiren i koncentriran rad. Pokret potiče razvoj mozga i tako također potiče koncentraciju i sposobnost uspješnog djelovanja.
dr. sc. Vladimira Velički
Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više
Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice. Follow >Više
Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija. Što je vizualizaci... >Više
18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više
14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više
18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više