Djeca svoje osjećaje izražavaju ne samo riječima, nego i ponašanjem. Dakle, ako naš školarac s nama ne želi razgovarati o svojim problemima, te ako uz to primijetimo i neko neobično ponašanje, najčešće to znači da nešto zaista nije u redu. Na primjer, ako inače pričljivo dijete više ne priča o svojim događajima, ako prvoškolac ponovo počne mokriti u krevet ili postaje agresivan, ako je dijete tužno i povučeno i ne druži se s vršnjacima…, roditelji moraju na takva ponašanja obratiti pozornost. Prije svega, trebali bi otići u školu i porazgovarati s učiteljem i stručnim timom o tome što se u školi događa i jesu li u školi štogod primijetili. Jer, mogli bi postojati mnogi ozbiljni razlozi zbog kojih se dijete ponaša na određeni način. Navest ćemo samo neke od njih:
Preopterećenost ili nedovoljna opterećenost
Previsoki ili premali zahtjevi mogu teško opterećivati dijete školske dobi. Dijete može početi sumnjati samo u sebe i osjećati se kao izopćenik, budući da mnoga druga djeca s lakoćom izlaze na kraj sa zahtjevima koje škola postavlja. Ovdje itekako može pomoći razgovor s učiteljicom, program poticanja, dodatne ili dopunske nasave.
Mobbing u razredu
Studije pokazuju da svako peto dijete strahuje od nasilja u školi. Već u osnovnim školama može se dogoditi da su neka djeca žrtve i da ih se sistematski verbalno i neverbalno muči. Često, nažalost, učitelji takvo ponašanje ne primijete na vrijeme. Mobbing mora biti zaustavljen istoga trena, jer u suprotnom može kod žrtve ostaviti teške duševne posljedice.
Ucjenjivanje na putu kući
I izvan škole prijete razne opasnosti. Ako dijete ne želi više ići samo u školu, a to ne želi argumentirati, roditelji bi ga morali neko vrijeme pratiti i pažljivo promatrati put do škole. Ucjene najčešće čine stariji učenici. Razgovor s drugom djecom može nam pomoći u razumijevanju situacije.
Konflikt s učiteljem/učiteljicom
Konflikte s učiteljem ili učiteljicom djeca ne mogu sama riješiti. Ako postoje teškoće u odnosu s autoritetom, roditelji bi morali problem razmotriti, porazgovarati s učiteljem/učiteljicom, ako je potrebno zatražiti pomoć stručne osobe, poput psihologa ili ravnatelja, kako bi se konflikt razriješio. Ako pak situaciju nije moguće razriješiti, roditelj bi trebao dobro procijeniti situaciju i, u skladu s procjenom, stajati na strani djeteta. Ne treba zazirati ni od premještenja djeteta u drugi razred ili školu.
Ovdje su navedeni samo neki od mogućih uzroka dječjeg neobičnog ponašanja. Također u pozadini mogu biti različiti strahovi koje je dijete razvilo, a za razrješavanje kojih je često potrebna pomoć stručne osobe. S druge pak strane, manjak komunikacije ne mora nužno ukazivati na velik problem. Takvo ponašanje može biti potpuno normalno i potrebno je samo malo razumijevanja, strpljenja i suosjećanja od strane roditelja, kako bismo saznali razloge. Uputno je pokazati interes za sve što se zbiva s djetetom i oko njega i na taj način signalizirati da ste uvijek tu i spremni pomoći ukoliko bude potrebno, ma što god dijete učinilo i kakvo god njegovo ponašanje bilo, jasno pokazati da ga nikad i ni u kom slučaju nećete odbaciti.
Dr.sc. Vladimira Velički
Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više
Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice. Follow >Više
Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija. Što je vizualizaci... >Više
18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više
14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više
18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više