(Zašto moje dijete ne želi pričati?)
Mnogim je roditeljima poznata sljedeća situacija: dijete, prvoškolac, dolazi iz škole i na sva naša pitanja o tome kako je bilo u školi, što su radili i sl. ne želi odgovoriti. Odgovori se svode uglavnom na jednu riječ, kimanje ili odmahivanje glavom i sl. Istovremeno, kći naše prijateljice od prvoga školskog dana neprestano govori o događajima u školi.
Mi se počinjemo brinuti: zašto naše dijete ne priča o školi? Mi bismo tako rado znali što se događa, je li mu dobro ili loše, brine li ga štogod, čemu se veseli… Dijete zapravo i ne izgleda nesretno, međutim, svejedno se ne možemo u potpunosti umiriti. Upitamo učiteljicu na satovima informacija. Najčešće učiteljica ne primjećuje ništa neobično što bi ovakvo ponašanje moglo pojasniti.
Naša briga nije u potpunosti neutemeljena. Iza dosljedne šutnje može se zaista skrivati određeni problem i iz tog razloga dobro je porazgovarati s učiteljicom. Često se događa da djeca koja kod kuće malo pričaju, ni u školi ne govore puno. Najčešće su to plaha djeca kojima nedostaje hrabrost za govor. Drugi pak školu doživljavaju kao mjesto kamo se MORA ići i vrijeme kod kuće radije provode zadubljeni u druge misli i igru koja im je poznata i draga.
Na što valja pripaziti ako želimo da nam dijete više govori o onome što se događa u školi?
– Ne postavljati općenita pitanja.
Pitanje: -Kako je bilo u školi?- primjer je takvog pitanja. Ako dijete i onako nema previše volje pričati o školi, na takvo će pitanje odgovoriti kratko, npr.: “Dobro.” Roditelji time nisu saznali ništa. Pametnije bi bilo pitati o konkretnim događajima: -Jeste li danas pisali koji test?, Tko sjedi pored tebe?, S kim si razgovarao za vrijeme odmora?, Je li netko iz razreda bolestan?, O čemu ste danas razgovarali na satu prirode?, i sl.
Šutljivo dijete i na ova će pitanja odgovoriti kratko, ali dobit ćemo barem minimalnu informaciju.
– Ne stavljajte dijete pod pritisak.
Mnogi roditelji su razočarani kad dijete odmah iza škole ne podijeli s njima ono što mu se događalo. Umjesto da pričekaju i uvježbaju strpljivost, oni prelaze u napad. Prekopavaju školsku torbu svojega djeteta, ne miču se od njega dok piše zadaću i svakodnevno ga obasipaju pitanjima o školi, učiteljici, prijateljima… Što više pitanja takvi roditelji postavljaju, to više i jače se dijete povlači. Puno je bolje pričekati dok se dijete otvori. Odmah nakon škole dijete se prije svega možda želi opustiti, odmoriti i poigrati. Tijekom dana zasigurno će se pružiti prilika da saznamo nešto važno o školi.
– Ne uspoređujte dijete s drugom djecom
Uspoređivanje s drugom djecom ili neprestano prigovaranje ne donose ništa dobra. Upravo suprotno, svako dijete ima svoj vlastiti tempo i pristup učenju. Upravo stoga roditelj treba njegovim uspjesima pristupiti individualno. Da li najbolji prijatelj djeteta brže ili sporije rješava zadaću, nije uopće bitno. Važno je vidjeti makar i najmanji uspjeh svoga djeteta i njegov trud, te ga zbog toga pohvaliti. Čak ako i dobije lošu ocjenu, to nije razlog za kritiku, uz uvjet da je dijete učilo prije toga. Sljedeći put bit će sigurno bolje.
Dr. sc. Vladimira Velički
Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više
Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice. Follow >Više
Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija. Što je vizualizaci... >Više
18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više
14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više
18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više