Smatrati dijete samostalnim bićem, poštovati ga i shvaćati ozbiljno, jedna je od pozitivnih karakteristika odgoja. Stav da dijete ne mora tek biti odgojeno da bi postalo čovjek, već da je ono od samoga početka svojeg života ljudsko biće, čovjek u svom punom značenju, jedan je od sigurnih i dobrih temelja kvalitetnog roditeljstva. Roditelji koji svoje dijete smatraju ravnopravnim partnerom u razgovoru, koji se vesele i ozbiljno shvaćaju njegove mudre misli pune iznenađujućih zaključaka, poštuju posebnosti svoga djeteta. Na taj način stvaraju preduvjete za to da se dijete razvije u samostalnu i neovisnu osobu. U trenucima eventualnih sukoba takvi roditelji poručuju djetetu: “To kako se sada ponašaš nije u redu, ali kao osoba ti si meni bio i ostao važan.” Dakle, ako vas ova ili ona osobina našeg djeteta ponekad smeta, pokušajte je uzeti dobronamjerno i s humorom i nikada nemojte o djetetu pred drugima govoriti s podcjenjivanjem. Sami sebi uvijek iznova objasnite da i vi i vaše dijete imate pravo na pogreške. Ako je potrebno i ako smatrate da ste pogriješili, ispričajte se djetetu.
Ako to nikada ne učinimo i ako se uvijek držimo onoga što smo si zamislili, ako ne odstupamo od naših stavova o tome kakvo bi dijete trebalo biti, kako bi se trebalo ponašati i što raditi, mogli bismo upasti u opasnost da počnemo podcjenjivati dijete i da ga počnemo ignorirati. U tom slučaju, ako dođe do eventualnih razlika u razmišljanjima između vas i vašeg djeteta, rijetko ćete biti spremni popustiti i razmotriti dječje stajalište. Umjesto toga, vi nastojite provesti svoje ideje ne razmišljajući pritom što se u tom trenutku zbiva s vašim djetetom. Zbog čega se to događa? Možda ste prepterećeni ili ste možda osoba koja u emocionalno obojenim situacijama ne reagira uvijek promišljeno. Možda vam se čini previše djetinjasto uopće razmatrati dječje argumente. Postaviti granice ne znači kažnjavati dijete, vikati na njega ili prekidati komunikaciju s njim. Na taj način dijete se osjeća poniženim. Djeca koja tek uče izaći nakraj s bijesom i nestrpljivošću, itakako si uzimaju k srcu ako ih još i roditelji odbacuju. Suprotno, djeca trebaju okolinu koja će na pogreške reagirati s razumijevanjem. Često to od roditelja zahtijeva puno snage, strpljenja i sabranosti te spremnosti za slušanje. Ponekad nam to ne uspije, pa se trebamo ispričati djetetu. To ne smije biti shvaćeno kao poniženje, već kao dokaz da poštujemo dijete. Kao roditelji trebali bismo razmisliti o tome u kojim trenucima ( i da li uopće) djetetu dajemo do znanja da je nepoželjno ili da nešto s njim nije u redu. Ta promjena perspektive pomaže nam da osjetimo kako se osjeća dijete. Razmislimo, da li bismo na taj način razgovarali sa svojim najboljim prijateljem ili prijateljicom. Što bismo joj u konkretnom trenutku (npr. kad u nečemu pogriješi) rekli? I razmislimo, trebamo li možda više vremena za sebe? Gdje možemo skupiti snagu kako bismo mogli opuštenije reagirati? Što možemo učiniti da odmah ne planemo? I uvijek imajmo na umu ključne riječi: poštovanje nasuprot procjenjivanju i podcjenjivanju, humor i pažnja nasuprot obeshrabrivanju, opažanje dječjih potreba umjesto vrijeđanja ličnosti djeteta, samorefleksija i vrijeme za sebe, skupljanje snage umjesto neprestanog stresa.
dr. sc. Vladimira Velički
Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više
Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice. Follow >Više
Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija. Što je vizualizaci... >Više
18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više
14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više
18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više