Djeca već vrlo rano pokazuju veliki interes za ono što je drugačije, no to ne znači i da prihvaćaju i poštuju razlike. Stvaranje stereotipa i predrasuda započinje u najranijoj dobi djeteta, a oni često ostaju pokretač stavova i ponašanja u odrasloj dobi. Istraživanja su pokazala da su djeca prije navršene druge godine života svjesna rasnih razlika. Tijekom treće godine života stječu vrijednosne stavove o tim razlikama, a između treće i šeste pokazuju stereotipna ponašanja i postoji mogućnost da odbace dijete koje se od njih razlikuje bojom kože ili nekim tjelesnim nedostatkom. Stereotipi nastaju kao utjecaj članova obitelji djeteta i djeca ih prihvaćaju nesvjesno. Kasnije djeca usvajaju stereotipne poruke iz knjiga, televizije, filmova, časopisa i novina. Želimo li utjecati na razvoj empatičnosti kod djece, shvaćajući je mogućim načinom prevencije netolerantnosti i stvaranja stereotipa, važno je poznavati njezin razvoj, odnosno faze kroz koje dijete u razvoju empatije prolazi. Empatičnost se, dakle, kod pojedinca razvija i sazrijeva zajedno s kognitivnim sposobnostima.
U literaturi se najčešće navode četiri etape u razvoju empatije:
* Prva etapa javlja se tijekom prve godine, a predstavlja urođeni refleks. Odnosi se na to da će dijete zaplakati zajedno s drugim djetetom pa se to tumači kao rano empatično ponašanje.
* U drugoj godini dijete je u stanju tješiti drugoga.
* U trećoj etapi koja nastaje između treće i šeste godine, kad dijete ovlada dobro jezikom i simbolima, djeca reagiraju na patnju drugih na složenije načine, tražeći rješenje za probleme zbog kojih je druga osoba tužna i sl.
* Četvrta etapa u razvoju empatije nastupa između šeste i devete godine kad djeca mogu razumjeti svoje vlastite osjećaje u kontekstu šireg smisla.
Ako smo upoznati s ovim fazama, možemo u skladu s dječjim razvojem poticati razvoj empatije. Mogućnost uživljavanja u osjećaje drugih i pronalaženje smisla jedan je od velikih odgojnih zadataka. Mogli bismo reći da upravo tome treba težiti jer predstavlja “znanje za život”, odnosno, razvoj osobina koje će određivati određenu osobu tijekom cijeloga života. Stoga kvalitetna okolina koja je svjesna važnosti poticanja empatije i prevencije stereotipa od presudne je važnosti za odgoj djeteta.
Dr.sc. Vladimira Velički
Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više
Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice. Follow >Više
Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija. Što je vizualizaci... >Više
18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više
14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više
18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više