InOptimum

Pogreške u učenju

Korisno je osvrnuti se na pogreške koje učenici i studenti najčešće čine u učenju, a zbog kojih to učenje onda postaje naporno i dugotrajno, a da rezultati i nisu uvijek zadovoljavajući. Krenimo od početka.

Koliko puta ste krenuli u učenje bezvoljno, s odbojnošću i drugim oblicima otpora? Vjerojatno je bilo toga, više ili manje. A na taj način sami sebi bacamo klipove pod noge jer to izaziva elektrokemijske reakcije u mozgu koje uopće ne podržavaju učenje. Naprotiv, otežavaju ga ili čak potpuno onemogućavaju. Dakle, prvi korak je rad na motivaciji. Koliko god se neko gradivo činilo nezanimljivo, trebamo imati na umu da smo mi ti koji upravljamo svojim raspoloženjima (ili bismo barem trebali upravljati) i da možemo nešto poduzeti da bismo promijenili svoj stav. Dobro će doći definiranje svrhe učenja kao i promišljanje o dobrobiti koju će vam učenje donijeti. Kako će to što učite utjecati na vaš život? Ako gradivo izgleda nezanimljivo, učinite ga zanimljivim.

Nedostatak motivacije znatno utječe i na sljedeću veliku pogrešku u učenju: nedovoljnu fokusiranost. Tako nam se događaju učestali prekidi (“neodgodivo i upravo sada moram obaviti nešto drugo”), zvonjava neisključenih telefona i mobitela te kratkotrajno ili dugotrajnije čavrljanje s prijateljima, uključeni televizor – sve čimbenici koji razbijaju pozornost i u ono malo vremena što između svega toga provedemo u učenju. Nakon svakog takvog prekida potrebno je jedno vrijeme da bismo uopće prikupili i usmjerili svoje čestice pozornosti na učenje. Da bismo zaista učinkovito učili, kada učimo, trebamo se potpuno posvetiti učenju.

Najraširenije pogrešno shvaćanje učenja je da se ono sastoji od čitanja i ponovnog čitanja. Čitanje nije isto što i učenje! Razumijevanje i pamćenje također nisu isto, premda su povezani i međusobno isprepleteni. Dok čitamo, možemo sve odlično razumjeti, a da to ipak ne zapamtimo. Isto tako, ako samo čitamo, ne znači da ćemo pročitano i naučiti. Trebamo upotrijebiti učinkovite metode učenja. Za učenje je potrebno promatranje i primjena informacija. Učinkovito učenje obuhvaća višestruko čitanje, aktivno razmišljanje, postavljanje pitanja, pametno bilježenje i isticanje, stalno povezivanje, promišljanje i periodično ponavljanje.

Ponavljanje je potrebno da bi se gradivo zadržalo u pamćenju. Mnogima ono teško pada jer zahtijeva više vremena, stoga su oni koji ovladaju brzim čitanjem u velikoj prednosti jer u vrlo kratkom vremenu mogu osvježiti podatke u pamćenju. Ponavljanje poboljšava i razumijevanje. Osim toga, pri svakom čitanju doživjet ćemo gradivo drugačije. No, ako kvalitetno učimo, u ponavljanju se možemo služiti samo bilješkama i možemo znatno smanjiti potreban broj ponavljanja. Na samom početku učenja treba se upoznati s knjigom, proći kroz uvod, sažetke, početne i završne dijelove poglavlja i odlomaka jer ćemo se tako “sprijateljiti” s knjigom, steći uvid u to o čemu ona govori te se pripremiti za čitanje.

Mnogi učenici i studenti podcrtavaju i bilježe previše, propuštajući uočiti što je zaista važno u tekstu. To shvate tek kasnije kada se trebaju snaći u gomili crta i isticanja u tekstu. Stoga treba prvi put čitati bez isticanja, a u drugom čitanju isticati samo ključne riječi. Kada potom krenete na učenje, imajte na umu da je najbolji način da nešto zapamtite taj da to potpuno razumijete i povežete s informacijama koje već znate. Jednostavno čitanje kojim kao da želimo “uklesati” te podatke u svom umu, neće nam pomoći da ih zapamtimo. Što više stvaramo asocijacija, što više povezujemo – s onim što je izravno povezano s gradivom, ali i s onim što nije – to ćemo bolje zapamtiti.

Zatim te informacije treba primijeniti na bilo koji način: postavljati pitanja i odgovarati na njih, zapisati sažetak, oponašati pokretima, objašnjavati nekome (pa i samome sebi), riješiti problem ili praktični zadatak itd. Ako nismo u stanju primijeniti informacije, znači da ih nismo naučili. Mnogi pogrešno zaključe da znaju gradivo ako im je ono poznato dok čitaju; taj osjećaj prepoznavanja samo je rezultat toga što smo gradivo već pročitali ili ga na bilo koji drugi način susreli, ali nije znak da smo ga naučili i zapamtili. Isto tako, ne znači da smo gradivo naučili i zapamtili ako ga znamo interpretirati neposredno nakon učenja. I to je jedna od najčešćih pogreški u učenju: neznanje o tome kako funkcionira pamćenje. Bez ponavljanja, možemo zaboraviti 80 – 90 % podataka tijekom 24 sata nakon učenja. Ako prođemo kroz gradivo u prvom učenju 2-3 puta, zatim ponovimo tijekom sljedeća dva dana pa nastavimo redovito ponavljati u sve većim razmacima – gradivo možemo zapamtiti doživotno.

Jedan je klasični eksperiment usporedio studente koji su samo pasivno čitali gradivo i ponavljali na taj isti način s onima koji su proveli različite količine vremena aktivno primjenjujući i ponavljajući gradivo. Pripadnici “aktivne” skupine bili su u stanju prisjetiti se trostruko više podataka od pripadnika “pasivne” skupine. Pritom su oni “aktivni” utrošili manje vremena na učenje! Dakle, ponavljanje je potrebno, ali “mehaničko” ponavljanje nije jamstvo da ćete gradivo i zapamtiti. Ključevi su: primjena, povezivanje i pravilno organiziranje ponavljanja.

Follow

Najčitanije

• Power reading - moćno čitanje
• Power reading seminar - komentari tjedna
• Power reading seminar - komentari tjedna
• Ovladavanje vremenom za učenje
• Power reading seminar - komentari tjedna